“Kiselost = bolest, lužnatost = bolest. Mi smo stvoreni za ravnotežu između lužnatog i kiselog”

“Zašto bjeančevina i škrob, recimo meso i pomfrit, daju tako grozan rezultat, a meso i blitva tako dobar rezultat?”

“Zato što je blitva lužnata, a meso kiselo. To je, po meni, jedan od najvažnijih aspekata prehrane. Ako jedemo kiselo, što ne znači da hrana ima kiseli okus, već ta hrana stvara kiselinu u tvom organizmu – govorimo o pH faktoru – kiselost je sve veća i veća, a kiselost jednako bolest. Ako jedemo lužnatu hranu, onda smanjujemo kiselost, odnosno vraćamo pH faktor negdje ka normali. Uvijek je bolje da je malo prema lužnatom, nego prema kiselom. Jedemo li krumpir i meso, koji oboje u organizmu stvaraju kiselost, to nije dobro jer kiselost ima kumulativni učinak i time povećava stupanj razboljevanja. Uvijek treba jesti povrće. Povrće je fantastično. Kažu da treba jesti pet obroka dnevno, povrća i voća. Ja bih rekla: pet obroka dnevno povrća! Možemo pojesti najbolji komad mesa, ono i dalje stvara veliku kiselost, jer mu je pH faktor između 1,5 i 2. Ali ako uz taj komad mesa pojedemo brdo povrća i salate, ublažili smo kiselost.”

“Društvo dođe kod mene, gledati utakmicu. Godinama isto, hrpe čipsa i piva. Sad im kao domaćin nabavim čips i pivo, a ja uz utakmice jedem brokulu. Oni vrište od smijeha. No, ja jedem brokulu iz maminog vrta.”

“Sjajno!”

“Dobro, popijem malo piva, ali strašno sam smanjio. Ne jedem li brokulu, dok oni jedu čips, ja jedem badem, jer sam shvatio da ako navečer pojedem i dvadeset deka badema, dobro, malo legne na želudac, ali nije velika šteta. Bjelančevine potjeraju vodu, ali badem se ne prima na struk, nema novih kila.”

“I lužnat je.”

“Znači, sto grama badema je šesto kalorija. Recimo da sam pojeo tisuću i dvjesto kalorija čokolade, to se odmah vidi kao kila i pol viška, jer se tokom noći ili dvije u organizmu valjda odvijaju neki procesi čiji je rezultat debljanje, dok tisuću i dvjesto kalorija badema zna biti i kila manje.”

“Zato što su u njima i proteini. Probava uvijek duže traje ako se jedu proteini, iako baš ne bi bilo dobro pojesti toliko badema. Organizmu trebaju četiri sata da se probave proteini. Ugljikohidrati čekaju proteine. Zato bi uz svaki obrok trebalo jesti proteine. Ako jedemo jabuku, dobro je pojesti s njom četiri-pet badema.”

“Sitost dva ili tri sata?”

“Em sitost, em omogućuješ da glukoza polako dolazi u krv.”

“Zašto je doručak toliko važan? Zašto, ako čovjek već ništa nije jeo, treba makar popiti čašu vode?”

“Opet naš stari prijatelj stres. Spavao si, sve je bilo mirno. Čim ustaneš, organizam je odmah ‘navijen’. Dok god ne dobije hranu, proizvodi adrenalin, koji oslobađa glukozu iz organizma da bi imao energije, jer smo aktivni.”

“Zar se cijeli naš život svodi na osiguravanje glukoze?”

“Da. Ona jedina daje energiju. Iako sada doznajemo nove stvari u vezi proizvodnje energije, ali to je čitavo novo poglavlje.”

“Ako čovjek nije doručkovao, odakle organizam uzima energiju?”

“Iz mišića u obliku glikogena.”

“A zašto ne uzme iz masti?”

“Kada se potroše zalihe glikogena, tada se tijelo okreće masnoćama. Mast je zaliha za crne dane.”

 

 

 

 

Želiš li smršavjeti, a misliš li da ti razgovor sa mnom može pomoći, nazovi, pošalji mail
Pošalji e-mail Nazovi
U najgorem slučaju, izgubit ćeš 30 minuta. U najboljem ćeš izgubiti 30 kila 🙂

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

40kila.com